U cilju sprječavanja daljnjih medijskih špekulacija i interpretacija povodom sadržaja sjednice Odbora za medicinsku etiku i deontologiju Ljekarske-Liječničke komore KS (u daljem teksu Komore), pozivam predstavnike medija, prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, predstavnika ljekara Discipline za zdravlje djeteta KCUS i prof. dr. Enru Mehmedika-Suljić u svojstvu predsjednice Odbora za medicinsku etiku i deontologiju Komore, da prisustvuju PRESS konferenciji koja će se održati u prostorijama Ljekarske-Liječničke komore KS 17.07.2020. godine u 11h. Da bi se ispoštovale epidemiološke mjere propisane od strane Kriznog štaba FBiH, molim unaprijed poslati spisak osoba koje će biti prisutne na konferenciji. S poštovanjem, Predsjednica Komore Prof. dr. Ksenija Miladinović

  Ljekarska –Liječnička komora KS zahvaljuje svojim ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, koji su odlaskom u Sandžak pokazali kolegijalnost i nesebičnost vezane za svoju profesiju.      

Ljekarska-Liječnička komora Kantona Sarajevo oštro osuđuje neodgovorno i neprofesionalno ponašanje doktora Jusufa Šabanovića, kojim je ostvario potencijalnu mogućnost ugrožavanja epidemiološke situacije, odnosno potencijalno ugrozio zdravlje svojih pacijenata i zdravlje svojih kolega. Svojim činom narušio je principe Kodeksa medicinske etike i deontologije, te će Ljekarska-Liječnička komora Kantona Sarajevo pokrenuti odgovarajući postupak.   S poštovanjem, Ljekarska-Liječnička komora KS

Poštovani, Ljekarska-Liječnička komora KS apeluje na ljekare da pri davanju izjava za medije, ili pri javnim obraćanjima u medijima, ne daju neprovjerene informacije ili netačne lične konstatacije. Ljekari se prema svojim kolegama moraju odnositi sa uvažavanjem i poštovanjem, kako i nalaže Kodeks medicinske etike i deontologije. Časna profesija ljekara ne zaslužuje javna blaćenja svojih kolega i iznošenje negativnih, neprovjerenih i  lično obojenih stavova. To se pogotovo ne očekuje od uvaženih profesora koji trebaju biti uzor mladim ljekarima. Stoga je za Ljekarsku komoru KS veliko i neprijatno iznenađenje izjava prof. dr. Zehre Dizdarević da prof. dr. Sebija Izetbegović „ne pripada akademskoj zajednici“. Takvi, činjenično neistiniti, lični stavovi, ne dolikuju uvaženoj profesorici. Naše zdravstvo sada ne treba medijsko polemisanje i osuđivanje. Sada je u zdravstvu vrijeme akcije, dobre koordinacije, hrabrosti, vrijeme medjusobnog uvažavanja, razumijevanja i podrške, a sve u cilju što boljeg savladavanja pandemije koronavirusa. Iako prof. dr. Dizdarević zakonski ne može obavljati praktični rad sa pacijentima, obzirom da je prešla starosnu granicu od 75 godina, može se na druge načine uključiti u što efikasnije prevladavanje pandemije koronavirusa. Još jednom podsjećamo ljekare na dostojanstveno i korektno ponašanje koje nalaže etika struke, a što je na kraju naša dužnost i obaveza u svakodnevnom radu, pogotovo u javnim obraćanjima. Ljekarska-Liječnička komora KS ukazuje i na činjenicu da mediji imaju odgovornost za uticaj na stabilnost zdravstva i mentalno zdravlje građana.   s poštovanjem,   Ljekarska-Liječnička komora KS

Poštovani, u nastavku možete pročitati obavještenje Ministarstva zdravstva FBIH , vezano za dodjelu počasnog zvanja  Primarijus za 2019. godinu Primarijati obavještenje s poštovanjem,   Ljekarska-Liječnička komora KS

Ljekarska-Liječnička komora KS oštro osudjuje stav Udruženja patologa koji kaže da se ne preporučuju obdukcije umrlih od COVID-19, a zbog nepostojanja odgovarajućih uslova za njihovu realizaciju. Po referencama i smjernicama  Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Centra za zarazne bolesti (CDC) Atlanta, te Britanskog  Udruženju patologa i sudskih medicinara,  uslovi za obavljanje obdukcije prilagođavaju se novonastaloj situaciji izazvanoj pojavom COVID-19, za što je u početku dovoljna bazična lična zaštitna oprema i mogućnost provjetravanja. Komora apeluje na Udruženje da odmah poduzme potrebne korake u cilju što hitnijeg početka obavljanja obdukcija, u koordinaciji sa Kriznim štabom civilne zaštite. Ljekarska-Liječnička komora KS takodje osudjuje neetički nastup doktorice Aleksandre Đuran, te pokreće postupak zbog kršenja člana 19. Kodeksa medicinske etike i deontologije. s poštovanjem, Ljekarska-Liječnička komora KS

  Ljekarska-Liječnička komora Kantona Sarajevo podržava i apeluje hitnu reorganizaciju zdravstvenog sistema u cilju ostvarenja bolje zdravstvene zaštite svog građanstva, u ovom teškom periodu pandemije koronavirusom. Potrebna reorganizacija se jedino može ostvariti dobrom i promptnom koordinacijom svih tijela i organa nadležnih za funkcionisanje zdravstvenog sistema. Nema potrebe za agresivnim javnim obraćanjem, nazivanjem ljekara „kukavicom“ i „dezerterom“,  prijetnjom za oduzimanje licence za rad, što je ingerencija Ljekarske-Liječničke komore. U kratkom periodu ljekar je stavljen na pijedestal i aplaudira mu se, a odmah iza toga  nazvan  je kukavicom i dezerterom. Svaki ljekar mora da radi po propisanim principima etike i deontologije, u suprotnom snosi odgovarajuće konsekvence. s poštovanjem, Ljekarska-Liječnička komora KS

Poštovani, Zbog trenutne epidemiološke situacije i zabrane socijalnih kontakata,  izdavanje potvrda, mišljenja, saglasnosti i sl., za čije donošenje je potrebna odluka Odbora i Komisija komore, odlaže se do daljnjeg.   s poštovanjem, Ljekarska-Liječnička komora KS

Ljekarska-Liječnička komora Kantona Sarajevo izražava svoju zahvalnost svim dobrovoljcima koji učestvuju u izradi zaštitnih vizira za ljekare i ostale zdravstvene radnike.

Poštovani, u nastavku saopštenje Evropske Agencije za lijekove EMA u vezi ACEI, ARB i NSAID. Saopštenje Evropske Agencije za Lijekove (EMA) Evropska agencija za lijekove (EMA) izdala je priopćenje u kojem savjetuje da pacijenti nastavljaju liječenje inhibitorima angiotenzin-pretvarajućeg enzima (ACE) i blokatorima receptora angiotenzina II (ARB), usprkos široko rasprostranjenim izvještajima da agensi mogu pogoršati koronavirusnu bolest. "Važno je da pacijenti ne prekidaju liječenje ACE inhibitorima ili ARB i nema potrebe za prelaskom na druge lijekove", navela je danas agencija. "Trenutno nema dokaza iz kliničkih ili epidemioloških studija koje bi uspostavljale vezu između ACE inhibitora ili ARB-a i pogoršanja COVID-19." Nove smjernice u skladu su s onim nedavno objavljenim od strane Europskog kardiološkog društva i tri američka kardiološka društva. Lijekove najčešće koriste pacijenti s hipertenzijom, zatajenjem srca i bubrežnim bolestima. Budući da koronavirus inficira ljudske ćelije vezanjem na ACE2 receptore i zbog toga što ovi lijekovi mogu povećati ACE2, sugerira se da bi mogli povećati aktivnost virusa. Međutim, interakcije virusa sa sistemom renin-angiotenzin-aldosteron u tijelu su složene i nisu u potpunosti razumjene, napominje agencija. "Nagađanja odnsno špekulacija da liječenje ACE-inhibitorima ili ARB-om mogu pogoršati infekcije u kontekstu COVID-19 ne podržavaju klinički dokazi", ponovila je EMA. Iako nije navedeno u izjavi, drugi izvještaji sugeriraju da ACE inhibitori i ARB-ovi mogu umanjiti rizik ili ozbiljnost virusne upale pluća kod pacijenata s infekcijom COVID-19 ili mogu zapravo imati potencijal liječenja. EMA surađuje sa dioničarima na prikupljanju dodatnih dokaza u epidemiološkim studijama o učincima ACE inhibitora i ARB-a na ljude sa COVID-19. Nesteroidni protuupalni lijekovi NSAID i stav Evropske Agencije za Lijekove (EMA). U svjetlu izvještaja koje su se pojavile o pitanju mogu li nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), poput ibuprofena, također pogoršati COVID-19, agencija je također nedavno (18.03.2020 godine) izdala EMA je svjesna tih izvještaja, posebno na društvenim medijima, koja postavljaju pitanja mogu li nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), poput ibuprofena, pogoršati koronavirusnu bolest (COVID-19). Većina lijekova koji sadrže ibuprofen u EU odobreni su na nacionalnom nivou kao lijek protiv bolova, a u nekim zemljama i kao antipiretik (lijek protiv groznice). Široko su dostupne na šalteru i na recept. Oralni ibuprofen (bez recepta ili na recept) upotrebljava se, ovisno o prezentaciji, kod odraslih, djece i novorođenčadi od dobi od tri mjeseca za kratkotrajno liječenje vrućice i / ili boli kao što su glavobolja, gripa i dr. zubni bol i dismenoreja (bol u periodu). Ibuprofen je također propisan za liječenje artritisa i reumatskih stanja. Ketoprofen je sličan lijek, koji se uglavnom propisuje za upotrebu u različitim bolnim i upalnim stanjima, mada je u nekim državama članicama dostupan i bez recepta. Ibuprofen je također ovlašten centralno kao Pedea za liječenje "patentnog ductus arteriosus" kod novorođenih nedonoščadi. EMA je naglasila potrebu za budućim epidemiološkim studijama i navela: "Trenutno ne postoje naučni dokazi koji bi uspostavili vezu između ibuprofena i pogoršanja COVID-19." Trenutno ne postoje naučni dokazi koji bi uspostavili vezu između ibuprofena i pogoršanja COVID-19. EMA pomno nadzire situaciju i razmotrit će sve nove informacije koje postanu dostupne po ovom pitanju u kontekstu pandemije. Naime, U Maju 2019. EMA-in odbor za sigurnost (PRAC) započeo je pregled nesteroidnih protuupalnih lijekova ibuprofen i ketoprofen nakon istraživanja francuske Nacionalne agencije za sigurnost lijekova i zdravstvenih proizvoda (ANSM) koji je sugerisao da je infekcija uslijed kozice (varicella) i neke bakterijske infekcije mogu se pogoršati ovim lijekovima. Podaci o proizvodu mnogih nesteroidnih protuplanih (NSAID) lijekova već sadrže upozorenja da njihovi protuupalni učinci mogu sakriti simptome pogoršane infekcije. PRAC pregledava sve dostupne podatke da bi utvrdio je li potrebna dodatna mjera. Prilikom liječenja vrućice ili boli kod COVID-19, pacijenti i zdravstveni radnici trebaju razmotriti sve dostupne mogućnosti liječenja, uključujući paracetamol i NSAID. Svaki lijek ima svoje prednosti i rizike koji se odražavaju na njegove podatke o proizvodu i koje treba razmotriti zajedno sa nacionalnim smjernicama EU za liječenje, od kojih većina preporučuje paracetamol kao prvu mogućnost liječenja za vrućicu ili bol. Većina lijekova koji sadrže ibuprofen u EU odobreni su na nacionalnoj razini kao lijek protiv bolova, a u nekim zemljama i kao antipiretik (lijek protiv groznice). Široko su dostupne na šalteru i na recept. Oralni ibuprofen (bez recepta ili na recept) upotrebljava se, ovisno o prezentaciji, kod odraslih, djece i novorođenčadi od dobi od tri mjeseca za kratkotrajno liječenje vrućice i / ili boli kao što su glavobolja, gripa i dr. zubni bol i dismenoreja (bol u periodu). Ibuprofen je također propisan za liječenje artritisa i reumatskih stanja. Ketoprofen je sličan lijek, koji se uglavnom propisuje za upotrebu u različitim bolnim i upalnim stanjima, mada je u nekim državama članicama dostupan i bez recepta. Ibuprofen je također ovlašten centralno kao Pedea za liječenje "patentnog ductus arteriosus" kod novorođenih nedonoščadi.   U skladu s EU smjernicama o liječenju, pacijenti i zdravstveni radnici mogu nastaviti koristiti NSAID (poput ibuprofena) prema odobrenim informacijama o proizvodu. Trenutni savjeti uključuju da se ovi lijekovi koriste u najnižoj efektivnoj dozi za najkraći mogući period. Pacijenti koji imaju bilo kakva pitanja trebaju razgovarati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom. Trenutno nema razloga da pacijenti koji uzimaju ibuprofen prekidaju liječenje, na osnovu navedenog. Ovo je posebno važno za pacijente koji uzimaju ibuprofen ili druge NSAID lijekove za kronične bolesti. Uz kontinuirani pregled sigurnosti PRAC-a na ibuprofen i ketoprofen, EMA ističe potrebu da se epidemiološke studije pravovremeno provode kako bi se osigurali adekvatni dokazi o bilo kakvom utjecaju NSAID-a na prognozu bolesti za COVID-19. Agencija pruža kontakt sa svojim dioničarima i spremna je aktivno podržavati takve studije, koje bi mogle biti korisne u vođenju bilo kakvih budućih preporuka o liječenju. EMA će pružiti dodatne informacije po potrebi i nakon završetka pregleda odbora za sigurnost (PRAC). izjava ESC-2 Position-Paper-hypertension-and-COVID s poštovanjem, Ljekarska/Liječnička komora KS